Deep Impact (Žestoki udar) Inspire article

Prijevod Juliana Ljubojević. Filmovi koji se tiču znanosti ili čak pseudo-znanosti mogu biti moćno „oružje“ u učionici. Heinz Oberhummer i Markus Behacker iz „Cinema and Science Project“ nude prijedlog za upotrebu filma Deep Impact.

Scena ili isječak iz popularnoga filma ili dokumetarca o znanosti ili čak pseudo-znanosti može se u učionici upotrijebiti za poticanje rasprave i interesa za prirodoznanstvene predmete. Mrežne stranice „The Cinema and Science“ (CISCI), za koje se očekuje da će biti dostupne od prosinca 2006, opisivat će razne filmske scene, osiguravajući objašnjenja i osnovne informacije koje će pomoći nastavnicima u pripremi inspirativnih predavanja temeljenih na filmu.

Ovaj članak o filmu Deep Impact pokazuje primjer sadržaja kojeg je razvio CISCI, a koji uključuje objašnjenja za učenike i detaljnije informacije za nastavnike.

Žestoki udar

Mladi astronom Leo Beiderman otkriva komet. S namjerom da ga uništi eksplozijama nuklearnih bomba, lansirana je na njega letjelica. Detonacijom se komet raspada na dva dijela. Veći dio promaši Zemlju, ali manji je ipak pogodi, padajući u more i uzrokujući tsunami. Tijekom pripreme za udar, ograničen broj odabranika sprema se za odlazak u specijalne bunkere da bi mogli obnoviti civilizaciju nakon katastrofe. Ljudi su odabrani nasumičnim izborom, zajedno s 200 000 znanstvenika, liječnika, vojnika i dužnosnika.

Scena 1: Komet uzrokuje mega – tsunami

Tijekom prolaska kroz atmosferu, zbog trenja sa zrakom, komet postaje golema vatrena kugla. Kada udari u ocean, uzrokuje mega – tsunami, s valovima visine do 400 m. Tsunami dolazi do New Yorka i Washingtona i uništava ih te potapa obalna područja.

Osnovno objašnjenje

Kometi se sastoje od leda i prašine i zato se često nazivaju „prljave sniježne grude“. Potječu iz udaljenoga vanjskog područja Sunčeva sustava. Asteroidi su, s druge strane, kamene gromade iz asteroidnoga područja između planeta Marsa i Jupitera. Ponekad kometi i asteroidi mogu pogoditi Zemlju. Ako pogode ocean, događa se niz golemih valova – tsunami.

U ovoj sceni, gigantski tsunami nastaje kada komet pogodi ocean. Tsunami, nekoliko stotina metara visok uništava New York i ostala obalna područja. Za navedenu veličinu kometa, promjera nekoliko kilometara, razmjeri tsunamija su realistični.

Napredno objašnjenje

Kometi

Kometi se sastoje od leda i prašine i zato se često nazivaju „prljave sniježne grude“. Potječu iz udaljenog vanjskog dijela Sunčeva sustava poznatog pod nazivom Oortov oblak. Kada se kometi približe Suncu, oni se zagriju, isparavaju, emitiraju sa svoje površine čestice materijala (u filmu prikazane kao mini erupcije). Sunčev vjetar rasprši čestice formirajući karakteristične repove kometa. Kometi često imaju dva repa, usmjerena u neznatno različitim smjerovima: jedan je rep od prašine, a drugi od plina.

Oortov oblak

Oortov oblak je nazvan po Nizozemskom astronomu Janu Henriku Oortu i približno je 50 000 do 100 000 km udaljeniji od Sunca nego Zemlja. Oortov oblak se sastoji od trilijuna kometa, preostalih iz doba formiranja Sunčeva sustava.

Tsunami

Japanska riječ „tsunami“ je složenica od dva pojma. Prvi „tsu“ znači „luka“, dok „nami“ znači „val“. Ime potječe od iskustva japanskih ribara koji su ponekad nakon ribarenja zaticali svoje luke potpuno devastirane, iako na moru nisu svjedočili nevremenu ni valovima.

Visina tsunamija na otvorenome moru često je manja od 1m, iako kod približavanja obali može dostići i visinu od 30 m. Tsunami može biti uzrokovan potresom, odronom, vulkanskom erupcijom ili udarom kometa ili asteroida. Najčešći uzrok su podvodni potresi.

Takvi valovi su iznimno razorni i pretvaraju u prah sve objekte koji im se nađu na putu, rušeći zgrade do temelja. Čak i veliki objekti, kao npr. brodovi ili kameni blokovi mogu biti odneseni nekoliko stotina kilometara u unutrašnjost. Naposlijetku, 1m3 vode ima masu 1t. Voda, putujući velikom brzinom, prikazanom na filmu, djeluje pri sudaru s objektima kao kruto tijelo.

Znanstveno objašnjenje

Znanstvenici su za opis kometa ili asteroida promjera 1,4 km, koji udara u more približno 600 km od obale koristili računalne simulacije. Vjerojatnost takva događaja je prosječno jednom u 1,8 milijuna godina. Simulacija je dala sljedeće rezultate:

• oslobođena energija odgovara približno 275 000 Mt TNT-a ili 27 500 hidrogenskih bomba,
   
• asteroid ili komet potpuno ispari nakon sudara,
   
• udarom nastaje krater promjera 12 km i dubine oko 5000 m,
   
• oko 1 km3 vodene pare ispari zajedno s krhotinama kometa ili asteroida, stvarajući ogroman oblak,
   
• nastaje golem tsunami, poplavljujući obale i dostižući visinu oko 120 m, što je desetak puta više nego tsunami koji je pogodio Aziju 26. prosinca 2004. U filmu je tsunami visok oko 400 m..

Komet se pomiče prosječnom brzinom oko 40 km/s (144 000 km/h). Kako se komet pomiče pod malim kutom duž neba, možemo nacrtati usporedbu s brzinom putničkog aviona brzine oko 800 km/h.

Komet se giba 180 puta brže (144 000/800) od aviona. Avion možemo promatrati na putanji duž neba oko 6 minuta ili 360 s. Komet će prijeći nebo za oko 360/180 = 2 s. U filmskoj sceni je dakle, prelazak kometa nebom, prespor.

Zaključno, uzeta filmska scena pokazuje da komet nije prikazan sasvim realistično. Ipak, tsunami i njegovi razorni efekti u sceni su znanstveno ispravni.

Download

Download this article as a PDF