Previše dobroga – problem svjetlosnog onečišćenja Understand article
Blinded by the light: We rely on lights to see in the dark, but did you know that light pollution has serious environmental consequences?
Što je svjelosno onečišćenje?
Fotografije sa NASA Earth Observatory, autor Joshua Stevens, korištenjem NPP VIIRS data od Miguela Romána, NASA’s Goddard Space Flight Center, Public domain
Svjetlosno onečišćenje uglavnom dolazi od ulične rasvjete, osvjetljenja stadiona i posebnog ukrasnog osvjetljenja (osvjetljene zgrade i spomenici, svjetlosne zrake i laseri). Zbog čega se ovakva rasvjeta smatra onečišćenjem? Osvjetljenje nam je svakako potrebno kako bismo se mogli snalaziti noću i osjećati sigurno. Problem je s noćnim osvjetljenjem što je često nepotrebno i neprimjereno izrazito sjajno. Potrebno je pronaći ravnotežu između naše potrebe za osvjetljenjem i utjecaja na okoliš.
Učinak na astronomiju
Osvjetljenje utječe na vidljivost zvijezda zbog refleksije s površina, raspršenja na aerosolima i utjecaja na svojstva do te mjere da većina ljudi nikada nije vidjela Mliječnu stazu
Loše osmišljena javna rasvjeta dopušta raspršenje svjetlosti u okoliš tako da svjetlosno onečišćenje ima godišnji porast od 2 do 6%, što znači da u većini područja ne postoji potpuno tamno noćno nebo. Ukoliko profesionalnim astronomima ili amaterima diljem svijeta promakne asteroid na putanji prema Zemlji, moći ćemo zamjerati samo sebi samima.
Image: Mike Knell/Flickr, CC BY-SA 2.0
Učinak na divlji svijet
Životinje
Poznato je da kukce privlači svjetlost, te će oko svjetla kružiti do krajnje iscrpljenosti i na kraju pasti na tlo.[1,2] Naravno da jedna svjetiljka neće činiti razliku, međutim kad pogledamo širu sliku i promotrimo gradove, ili svijet u cijelosti, situacija je zaista ozbiljna.
Fotorafija autora
Ekološke organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, poput Buglife-a, kao i Njemački centar za integrativno istraživanje bioraznolikosti prijavljuju značajne promjene u populacijama kukaca, mjerene brojem kukaca na registracijskim pločicama automobila (splatometer). Taj pad u broju kukaca može se dijelom pripisati upotrebi pesticida i uništavanju staništa, no tu uvelike doprinosi i svjetlosno onečišćenje.[3]
©Buglife, korišteno uz dozvolu
Smanjenje broja kukaca zabrinjavajuće je iz dva razloga. Prvo, kukci su na dnu hranidbenog lanca. Smanjenje njihovog broja utječe na životinje koje se njima hrane poput pauka, vodozemaca, gmazova, ptica i malih sisavaca. Drugo, kukci su bitni za oprašivanje, stoga, ako im se smanji broj, smanjuje se i broj biljaka kao i bioraznolikost. Također, količina hrane za same kukce postaje sve manja, te na taj način započinje pad u negativnoj spirali. Sve je to jako bitno za ljude koji ovise o oprašivanju usjeva.
Šišmišu je potrebno oko 3000 kukaca u jednoj noći, kako bi se prehranio. Smanji li se broj kukaca, to će imati značajan utjecaj na populaciju šišmiša. Šišmiši skupljaju rezerve masti kako bi mogli preživjeti zimski period hibernacije. Smanjena količina hrane osim toga utječe i na njihovu otpornost na bolesti. Jedna od njih je sindrom bijelog nosa,[4] uzrokovana gljivicom Pseudogymnoascus destructans. Slučajevi bolesti zabilježeni su u SAD-u gdje su u zimi pronađeni šišmiši koji traže hranu. Šišmiši jedu velike količine komaraca, pa u slučaju pada populacije šišmiša, može doći do rasta populacije komaraca. Zbog toga može doći do širenja bolesti koje prenose komarci na novim područjima.[5]
Ptice i balegari služe se za orijentaciju i navigaciju zvijezdama i Mliječnom stazom.[6]U slučajevima kada su ti izvori svjetlosti prevladani svjetlosnim onečišćenjem ptice i balegari su zbunjeni i ne snalaze se više u prostoru. Također, u tropima kad se kornjače izlegu slijede svjetlost mjesečine koja se reflektira u moru, no mogu ih zbuniti osvijetljene plaže te zbog toga ne stižu do mora.[7]
Biljke
Uz ometeno oprašivanje, svjetlosno onečišćenje biljkama uzrokuje slabiju prilagodbu na promjenu godišnjih doba zbog utjecaja na funkciju njihovih fitokroma. Ovi biljni hormoni utječu na prilagodbu biljaka s obzirom na promjenu duljine dana i ostale promjene koje donose godišnja doba,[8] hormoni biljke prate periode mraka, kada trebaju cvasti,[9] stvarati sjemenje ili odbaciti lišće. Ometanje tog procesa može imati posljedice na proizvodnju usjeva te smanjenje broja i bioraznolikosti biljaka. Primjerice, drveće u gradovima koje je izloženo umjetnim izvorima svjetlosti često zadržava lišće ili dio lišća tijekom zime.
Utjecaj na potrošnju energije
Naposljetku, osvjetljenje zahtjeva potrošnju energije, što ima posljedice za okoliš. Nedavno je studija pokazala da jedna općina u Italiji 60% utrošene energije odlazi na javnu rasvjetu.[10] Smanjenje svjetlosnog onečišćenja dovelo bi do smanjenja ugljičnog otiska i pomoglo u nastojanjima da se umanji naš utjecaj na klimu.
Što možemo učiniti?
Obzirom da je svjetlosno onečišćenje toliki problem, pitamo se što možemo poduzeti? Javna rasvjeta, kao i rasvjeta prometnica trebala bi se koristiti samo kada je neophodna i u količinama koje su nužne uz korištenje odgovarajuće tehnologije koja uzima u obzir utjecaj osvjetljenja na noćno nebo. Primjerice, ulična LED rasvjeta može se koristiti u predgrađima i uključivati pokretom, te isključiti u periodu od 23 sata do zore. Također, treba imati na umu da ulična rasvjeta ne smanjuje broj zločina.[11,12]
U ruralnim područjima nema potrebe za uličnom rasvjetom jer je moguće koristiti alternativnu signalizaciju na prometnicama poput reflektirajućih površina ili uzdignutih rubova kolnika.[13,14]). Ukrasna rasvjeta zgrada koja nema nikakvu svrhu trebala bi biti zabranjena ili barem zakonski regulirana.
Zoney/Wikimedia, CC BY-SA 3.0
Decryption512/Wikimedia, CC BY-SA 2.5
Vrsta javne rasvjete može se prilagoditi tako da se umanji njen utjecaj. Žarulja bi morala biti uvučena u kućište kako ne bi utjecala na susjedne objekte. Također ne bi smjele prelaziti 400 lumena i boja svjetlosti ne bi smjela prelaziti 1750 K kako bi se umanjio utjecaj plave svjetlosti. Takva rasvjeta daje toplo narančasto svjetlo kao nekadašnja rasvjeta natrijevih žarulja.
©Rémi Boucher/Mont-Mégantic International Dark Sky Reserve
Prihvaćanje ovih mjera neće dovesti do smanjena sigurnosti, a znatno će ublažiti probleme uzrokovane svjetlosnim onečišćenjem.
References
- [1] Electricity and English songbirds. Los Angeles Times 14 September 1897.
- [2] Henshaw C (1994) The ecological implications of light at night. Journal of the British Astronomical Association 104: 312.
- [3] Owens ACS et al. (2020) Light pollution is a driver of insect decline. Biological Conservation 241: 108259. doi: 10.1016/j.biocon.2019.108259
- [4] Člaanak o sindromu bijeloga nosa s web stranice: https://www.nps.gov/articles/what-is-white-nose-syndrome.htm
- [5] Reiskind MH, Wund MA (2010) Bats & Mosquitoes. Bat Conservation International 28: 6.
- [6] Dacke M et al. (2013) Dung beetles use the Milky Way for orientation. Current Biology 23: 298–300. doi: 10.1016/j.cub.2012.12.034
- [7] Informacije sa stranice the Sea Turtle Conservancy o utjecaju umjetne rasvjete na kornjače: https://conserveturtles.org/information-sea-turtles-threats-artificial-lighting/
- [8] Chaney WR (2002) Light pollution harms plants in the environment: does night lighting harm trees? FAU Astronomical Observatory
- [9] ffrench-Constant RH et al. (2016) Light pollution is associated with earlier tree budburst across the United Kingdom. Proceedings of the Royal Society B 283: 20160813. doi: 10.1098/rspb.2016.0813
- [10] Fiaschi D, Bandinelli R, Conti S (2012) A case study for energy issues of public buildings and utilities in a small municipality: investigation of possible improvements and integration with renewables. Applied Energy 97: 101–114. doi: 10.1016/j.apenergy.2012.03.008
- [11] Morrow EN, Hutton SA (2000) The Chicago alley lighting project: final evaluation report. Illinois Criminal Justice Information Authority.
- [12] Steinbach R et al. (2015) The effect of reduced street lighting on road casualties and crime in England and Wales: controlled interrupted time series analysis. J Epidemiol Community Health 69: 1118–1124. doi:10.1136/jech-2015-206012
- [13] Informacije o povijesnom razvoju “mačjih očiju”: https://www.ypsyork.org/resources/yorkshire-scientists-and-innovators/percy-shaw/
- [14] Henshaw C (2017) The social implications of light at night (LAN).
- [15] Claudio L (2009) Switch on the night: policies for smarter lighting. Environmental Health Perspectives 117: A29–A31.
Resources
- Saznajte kakvo je svjetlosno onečišćenje u vašoj regiji korištenjem ove interaktivne karte fkoju je dao na upotrebu Cooperative Institute for Research in Environmental Sciences at the University of Colorado Boulder.
- Pročitajte uvod u svjetlosno onečišćenje od International Dark-Sky Association (IDA).
- Saznajte o principima razumne vanjske rasvjete u kratkom priručniku od Mont-Mégantic International Dark Sky Reserve.
- Naučite više o učincima svjetlosnog onečišćenja na divlji svijet u članku BBC vijesti.
- Pročitajte članak National Geographic-a o mnogo dubljoj analizi problema svjetlosnog onečišćenja.
Review
Tražite li problem iz svakodnevnice koji biste mogli razmatrati u okviru različitih nastavnih predmeta? Pokušajte s ovim zanimljivim člankom o svjetlosnom onečišćenju.
Članak daje jasan i razumljiv pregled tipova izvora noćne rasvjete, posljedica kao i učinaka svjetlosnog onečišćenja, te je u tom smislu pogodna literatura za istraživanje učenicima raznih dobnih skupina.
Također, članak je pisan jasnim jezikom te sadrži korisne izvore za daljnje istraživanje ili raspravu.
Članak se može iskoristiti za vježbu razumijevanja pročitanog teksta.
Prilažemo moguća pitanja:
1) Prema autoru članka, kategorije izvora svjetlosnog onečišćenja su:
a) Ulična rasvjeta, rasvjeta stadiona, sigurnosna rasvjeta i laseri
b) Ulična rasvjeta, rasvjeta stadiona, otvorena kina i svjetlosne zrake
c) Ulična rasvjeta, ukrasna rasvjeta, sigurnosna rasvjeta i rasvjeta stadiona
d) Ulična rasvjeta, Božićna rasvjeta, sigurnosna rasvjeta i rasvejta stadiona
2) Koji živi organizmi NISU pod utjecajem noćne rasvjete?
a) morski gmazovi
b) noćni kukci
c) biljke koje ovise o svjetlu
d)špiljski kukci
3) Prema autoru članka za noćno osvjetljenje potrebno je koristiti rasvjetna tijela sa sljedećim specifikacijama:
a) luminozitet ≥400 lumena i boja temperature ≥1750 K
b) luminozitet ≤400 lumena i boja temperature ≤1750 K
c) luminozitet ≥400 lumena i boja temperature ≤1750 K
d) luminozitet ≤400 lumena i boja temperature ≥1750 K
Giulia Realdon, bivša profesorica prirodoslovlja i istraživačica, te trener učitelja (Italija).