Priprema kruha: poučavanje znanosti u osnovnoj školi Teach article

Prevoditelj Ivana Gojević. Nešto svakodnevno poput kruha može nam ponuditi iznenađujući spektar interdisciplinarni nastavnih mogućnosti.

Tisućama godina, ljudi miješaju brašno i vodu s namjerom da naprave kruh. U nekom trenutku, pekar je bio ometen, vjerojatno primijetivši sabljastog tigra, te vrativši se nekoliko sati kasnije, pronašao je tijesto koje je bilo neobično lakše i mekanije. Tako su temelji dizanog kruha^w1 – kruh se digao uz pomoć kvasca, široko rasprostranjenih, mikroba prirodnog porijekla – položeni.

U ovoj seriji aktivnosti za djecu 9-11 godina, promatramo znanost u pripremi kruha i korisnost mikroba koji su uključeni. Aktivnost 1-4 provodite za vrijeme pripreme kruha jer ona traje najmanje pola dana, iako se same aktivnosti mogu stisnuti unutar sat vremena.

Aktivnost 1: pogled na prirodne mikrobe

Okružuje nas mnogo mikroba koji su nevidljivi golom oku. Poput nas, programirani su da prežive i razmnožavaju se; a da bi u tome uspjeli hrane se prirodnim šećerima i proteinima kad god ih pronađu, i u tom procesu, uzrokuju njihovo truljenje. Jeste li ikada posegnuli za narančom i uočili na njoj prsten bijele plijesni s plavo-zelenom plijesni u sredini, ili uzeli sir iz hladnjaka i vidjeli zelenkasto-crnu plijesan koja se ulovila na njega?

Jednostavno je otići u “ribolov mikroba” gotovo bilo gdje, stoga možete svoj razred povesti u “ribolov” na način da ostavite platu kruha, sira ili voća negdje na sigurnom na zraku, i pričekajte nekoliko dana ili tjedana. Ono što će učenici vidjeti rezultat je naseljavanja mikroba na hranu koja je na zraku te hraneći se šećerima i proteinima u njoj, što s vremenom dovodi do razvoja plodišta koje nazivamo plijesan.

Možemo pogledati i brži primjer hranjenja mikroba, koristeći pekarski kvasac – skup mikroba kvasca koje možemo vidjeti, pomirisati i osjetiti. Zamolite učenike da pomiješaju žličicu (čajnu) svježeg ili suhog pekarskog kvasca s oko 100 ml tople vode i šećera te ostavite na toplom, ali prozračnom mjestu. Nakon kratkog vremena, djeca će moći promatrati formiranje pjene u smjesi i osjetiti će jedak miris. Ovaj efekt je uzrokovan  proizvodnjom ugljičnog dioksida i alkohola u procesu poznatom kao fermentacija.

Mnoga djeca znaju da se kvasac koristi u pripremi kruha, ali kako je u to uključena fermentacija?

Razrežite štrucu kruha ili pecivo i zamolite djecu da opišu što vide. Pretpostavljamo da će reći da vide mjehuriće te da kruh izgleda poput spužve. Pitajte ih da uoče povezanost između mjehurića koje su vidjeli za vrijeme fermentacije kvasca te ovih mjehurića u kruhu.

Upitajte djecu i ova pitanja:

• Što se događa s mjehurićima pri fermentaciji kvasca? (Oni s vremenom iskoče.)
• Zašto se to ne dogodi s mjehurićima u kruhu? (Zato jer su “unutar” kruha.)
• Što je to u kruhu što zadržava mjehuriće da ne iskoče? (Brašno pomiješano s vodom.)

Sada malo aktivnosti. Zamolite djecu da zamisle da su kvasac koji ispušta ugljični dioksid u zrak. Gdje on odlazi? Potom im dajte balone te neka ih napušu. Koja je razlika u tome gdje zrak koji pušu odlazi? (Zadržava se unutar balona.) Pomognite djeci da shvate ovu razliku tako što ćete staviti sve napuhane balone u kutiju što stimulira ugljični dioksid u kruhu, zadržan u sitnim ‘balonima’ tijesta.

Aktivnost 2: priča o pripremi kruha

U 1. aktivnosti djeca će naučiti da kvasac, šećer i voda proizvode plin koji čini da se kruh digne. Također, naučit će da brašno, kada se pomiješa s kvascem i vodom, formira ‘balon’ koji zadržava mjehuriće plina u kruhu. Kao uvod u šire aspekte pripreme kruha, možete djeci pročitati priču Mala crvena koka. Ukoliko nemate primjerak priče, koristite online Gutenberg Projekt verziju^w2. Priča jasno prikazuje cijeli proces pripreme kruha, od polja do tanjura.

Nakon čitanja priče, zamolite učenike da nacrtaju i označe svaku fazu procesa te to prezentiraju u razredu. Mogu li učenici koristiti ideje iz knjige zajedno s onime što su naučili u Aktivnosti 1 kako bi napisali upute za pripremu kruha? Mogu se pojaviti praznine u uputama, ali ih se lako može nadopuniti nakon što se završe i ostale aktivnosti.

Aktivnost 3: osvajači i doseljenici

Kao i mnoga druga područja, britanski otoci imaju povijest invazije i naseljavanja: Rimljani, Angelsi, Saksonci, Juti i Vikinzi, svi su oni došli na Britansko otočje kao osvajači te su se na kraju naselili. Slično tomu, i kontinentalnu Europu zahvatio je val osvajača i doseljenika tijekom stoljeća. Došljaci su sa sobom donosili nešto hrane, ali su se uskoro morali prebaciti na domaću hranu. Temu pripreme i potrošnje kruha možete integrirati u povijesnu lekciju na temu osvajača i doseljenika. Počet ćemo s igranjem uloga.

U školskoj dvorani ili na školskom igralištu, označite područje s čunjevima ili stolicama i listom pojedinih vrsta hrane poput bobica, voća, žitarica, mesa, mliječnih proizvoda i povrća. Zamolite djecu da sjednu na određeno područje kao doseljenici, pogledaju listu hrane oko njih, te neka odluče tko će biti ovisno o tome koju hranu jedu kao doseljenici. Možda ćete ih morati podsjetiti da su različite vrste hrane dostupne u različito doba godine i također, da je potrebno vrijeme da bi ono naraslo i obradilo se da postane jestivo.

Ponovite igranje uloga tražeći djecu da zamisle da kao osvajači dolaze na neko područje u različitim godišnjim dobima, te se tu neće dugo zadržati. Koje namirnice mogu jesti i koje će im biti nedostupne? Mogu li pretpostaviti zašto? Što bi osvajači učinili ukoliko se odluče tamo nastaniti?

Ova aktivnost trebala bi naučiti djecu da neke namirnice, poput kruha ili povrća, trebaju proći proces uzgoja i obrade pomoću alata stoga su prikladnije za doseljenike, dok neke druge namirnice, poput mesa ili bobica koje su dostupne odmah i koje se lako obrađuju prikladnije su za osvajače.

Aktivnost 4: različite vrste kruha

Za ovu aktivnost zamolite djecu da donesu različite vrste kruha. Među ostalima, oni mogu donijeti integralni, žitni (s dodatkom mekinja i pšeničnih klica), zobeni, raženi, sa sodom i ravni kruh. Pripremite mjesto za promatranje i analizu okusa. Neka djeca predlože parametre za usporedbu kruha poput izgleda, teksture, veličine mjehurića, okusa kruha te sviđa li im se okus kruha ili ne.

Ukoliko je kruh pakiran, na vrećici provjerite njegov sastav i način kako je pečen. Inače, na Internetu^w3 možete pronaći informacije o nutritivnoj vrijednosti različitih vrsta kruha. Ukoliko ste već obradili temu zdrave prehrane, djeca će razumjeti osnovne informacije o nutritivnoj vrijednosti koje se nalaze u tablici na pakiranju. Ukoliko niste obradili tu temu, kratko online istraživanje o kategorijama nutritivne vrijednosti u tablici dat će im brzi uvid u to što je zdravo, a što nije^w4. Potom možete povesti kratku raspravu o zdravlju tako što ćete, iščitavajući informacije o nutritivnoj vrijednosti, rangirati kruh po kategoriji zdrava namirnica te odlučivati o tome što je to što pojedinu vrstu kruha čini zdravom ili nezdravom. Na primjer, koji kruh ima najveću količinu vlakana, a koji najnižu razinu soli?

Aktivnost 5: ispecite vlastiti kruh

Vrijeme je za pripremu kruha. Djeca to vole i jednostavno je i gotovo uvijek uspješno. Vratite se s njima na osnove te pomoću mužara i tučka ‘sameljite’ za njih nekoliko cjelovitih žitarica. Djeca će vidjeti da se brašno dobiva drobljenjem zrna koje se potom prosijava kroz sito da bi se dobilo čisto brašno. Ne preporučamo da svo svoje brašno sameljete na ovakav način jer bi to moglo potrajati zauvijek. Umjesto toga, koristite komercijalno brašno za kruh kako bi dobili potrebnu količinu. Kao istovremenu aktivnost, možete posijati sjeme pšenice te ga promatrati kako raste – možda na taj način proizvedete pšenicu za sljedeću školsku godinu ili generaciju. To možete povezati i s pričom Mala crvena koka.

Sjećate li se onih korisnih mikroorganizama iz prve aktivnosti? Započnite s jednom od smjesa kvasca koje su djeca radila u aktivnosti 1. Čim se zapjeni, dodajte brašno i sol i promiješajte vrlo intenzivno – možete preuzeti recept s web stranice Science in School^w5. Morat ćete dodavati tople vode sve dok tijesto ne postane lopta koja se ne lijepi za zdjelu (ostavlja strane zdjele čistima); tada bi djeca trebala započeti s miješenjem tijesta na čistoj, pobrašnjeloj radnoj površini. Što primjećuju da se događa s tijestom dok ga mijese? Gluten u brašnu se otpušta što čini da je tijesto rastezljivo. Jednom kad tijesto postane glatko, trebate ga ostaviti na toplom mjestu da se digne (‘dozrije’).

Sat vremena kasnije, pitajte djecu što su opazili i što misle što se dogodilo s tijestom da se ono diglo. Pažljivo izrežite komadić tijesta koristeći oštar nož te pokažite djeci mjehuriće u tijestu. Podsjetite ih na eksperiment s balonom  te zašto zrak ostaje u tijestu. Tijesto za kruh potrebno je ponovno mijesiti prije nego se ponovno pusti da se digne; ovo pomaže u širenju kvasca i zraka u cijelom tijestu. Konačno, bit će spreman za pečenje. Napravite svoju vlastitu štrucu kruha te ju koristite kao primjer, kad je pečena narežite ju da bi osjetili miris kvasca i vidjeli mjehuriće.

Zahvala

Ova je aktivnost prvi put objavljena na Sloboda poučavanja, blog Collins Obrazovanje^w6.